Zakonodavni okvir procjene učinaka propisa

Pravni okvir procjene učinaka propisa uređen je Zakonom o procjeni učinaka propisa. Zakon je objavljen je u "Narodnim novinama", broj 44/17, a stupio je na snagu 13. svibnja 2017. godine.

Ovim se Zakonom na jednostavniji, razumljiviji i pregledniji način uređuje procjena učinaka propisa.

Ovim se Zakonom pojednostavljuje postupak i značajno se skraćuje vrijeme koje je potrebno za provođenje cjelokupnog postupka procjene učinaka propisa.

U do sada važećem Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 90/11) postupak vezan uz nacrt prijedloga iskaza trajao je najmanje 45 dana, a daljnji postupak vezan uz izradu prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona dodatnih 15-30 dana. Sada je korak izrade nacrta prijedloga iskaza izostavljen, a cjelokupni postupak procjene učinaka propisa moguće je dovršiti u 30 dana.     

Značajnija se uloga daje procjeni učinaka nacrta prijedloga zakona na malo gospodarstvo putem testa na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) te procjeni administrativnog troška korištenjem Standard Cost Model metodologije (SCM metodologija), a institucionalizirana je suradnja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao nadležnog tijela za MSP test i SCM metodologiju.

Za svaki nacrt prijedloga zakona koji utvrđuje Vlada Republike Hrvatske obvezno se provodi:
  • prethodni postupak procjene učinaka propisa, a ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka,
  • provodi se detaljna procjena učinaka propisa.
 
Ovim Zakonom obuhvaćeni su izravni gospodarski, socijalni učinci, učinci na rad i tržište rada, na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava te na procjenu učinaka na tržišno natjecanje, a analiziraju se uzimajući u obzir adresate propisa.
Zakonom je zadržana obveza Vlade da svake godine donese plan zakonodavnih aktivnosti u kojem su sadržani svi nacrti prijedloga zakona koje se planira predložiti Hrvatskome saboru tijekom godine, uključujući i zakone kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije.

Uvodi se obveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa u slučajevima kada je nacrt prijedloga zakona izuzet od provedbe procjene učinaka propisa jer se donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga. U takvim, iznimnim slučajevima postoji obveza provođenja procjene učinaka propisa u roku do dvije godine od stupanja na snagu zakona. 

Očekuje se da će primjena ovog Zakona rezultirati:
  • smanjenjem neplaniranih zakonodavnih aktivnosti,
  • pojednostavljenjem i kraćim trajanjem postupka procjene učinaka propisa,
  • utvrđivanjem prepreka za poslovanje poduzetnika kao i utjecaj na status građana,
  • daljnjem otvaranjem zakonodavnog postupka javnosti,
  • daljnjom međuresornom koordinacijom te
  • podizanjem razine odgovornosti tijela državne uprave.

Krajnji je cilj ovog Zakona:
  • doprinijeti poticajnom poslovnom okruženju,
  • većoj pravnoj sigurnosti i jačanju vladavine prava, 
  • smanjuju administrativnih troškova za građane i poslovne subjekte,
  • uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.
Uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa ("Narodne novine", broj 52/17) na cjelovit način određuje se postupak procjene učinaka propisa i temeljne odrednice postupka zajedno s pratećom metodologijom i smjernicama za provedbu.


Obveza donošenja Uredbe kao provedbenog propisa Zakona utvrđena je člankom 23.  Zakona.

Donošenjem Uredbe, ujedno se ispunila mjera iz Nacionalnog programa reformi za 2017. godinu, u dijelu mjera koje se odnosi na unapređenje poslovnog okruženja.

Uredbom se, u bitnom, pobliže propisuju kriteriji za analizu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona utvrđenih Zakonom, u smislu učinaka na gospodarstvo, socijalne učinke, učinke na rad i tržište rada, učinke na zaštitu okoliša i zaštitu ljudskih prava.
 

Nova mjerila za određivanje detaljne procjene učinaka propisa

Uredbom dodatno se razrađuje način utvrđivanja učinaka nacrta prijedloga zakona i adresata sukladno mjerilima: neznatan, mali i veliki.

Potreba za provedbom procjene učinaka propisa provodi se u slučajevima kada je utvrđena kombinacija mjerila izravnog učinka nacrta prijedloga zakona i adresata:
  • veliki izravni učinak i mali broj adresata,
  • veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
  • mali izravni učinak i veliki broj adresata. 

Ovom Uredbom se u okviru postupka procjene učinaka propisa detaljnije propisuje:
  • prethodni postupak procjene učinaka propisa i
  • procjena učinaka propisa, ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka propisa.

Osim toga, pobliže se propisuje procjena učinaka nacrta prijedloga zakona na malo gospodarstvo putem testa na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) u skladu s posebnim propisima koji uređuju malo gospodarstvo.


Novi obrasci


Sastavni dio ove Uredbe su pripadajući obrasci koji su potrebni za provedbu Zakona i ove Uredbe:
Vezano za primjenu članka 17. Zakona, uvodi se obrazac naknadne provedbe procjene učinaka propisa u slučajevima kada je nacrt prijedloga zakona izuzet od provedbe procjene učinaka propisa jer se donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa. U takvim, iznimnim slučajevima postoji obveza provođenja procjene učinaka propisa najkasnije u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona, a izradit će se na pripadajućem obrascu.

Propisuju se poslovi koordinatora za procjenu učinaka propisa kako bi se utvrdili poslovi koji su vezani za ovaj postupak i ujedno da se ovi poslovi razgraniče u odnosu na srodne poslove, poput koordinatora za savjetovanje.