Provedba savjetovanja

Postupak normiranja procesa savjetovanja u Republici Hrvatskoj započeo je 2009., kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine 140/09). Uz donošenje Kodeksa Vlada je istovremeno obvezala Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske da izradi Smjernice za primjenu Kodeksa i program sustavne edukacije koordinatora za savjetovanje, koje je bilo potrebno imenovati u tijelima državne uprave i uredima Vlade. Naglašena je važnost da to budu stalno dostupne osobe koje raspolažu ključnim informacijama o postupku/prijedlogu koji je u tijeku i budu spona između zainteresirane javnosti i nadležnog tijela koje izrađuje nacrt zakona, odnosno, nacrt nekog drugog propisa ili akta. Smjernice su tiskane u
studenome 2010.
 
Usvajanjem Kodeksa Republika Hrvatska pridružila se skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja zakona, drugih propisa i akata, a standardi i mjere koje Kodeks predviđa odnose se ponajprije na:

• dostupnost, jasnoću i trajanje savjetovanja
• informiranje o učincima savjetovanja
• usklađenost postupaka savjetovanja među državnim tijelima
• unapređenje kvalitete funkcioniranja rada državnih institucija

 
Važan korak u unaprjeđenju normativnog okvira za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ostvaren je donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj 25/13, 85/15, 69/22) u veljači 2013., čime su ispunjene mjere iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. - 2016. kao i mjere iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj.
 
Zakonom je, između ostalog, bilo predviđeno da su sva tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje, i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem. Također, nakon provedenog savjetovanja, tijela javne vlasti bila su dužna o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice na kojoj trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske. 

Rješenja u Zakonu o pravu na pristup informacijama sukladna su Poslovniku o dopunama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine 121/2012) koji je usvojen krajem 2012., a kojim se javno savjetovanje i izvještavanje o rezultatima savjetovanja potvrđuje kao sastavni dio procesa donošenja odluka na razini Vlade Republike Hrvatske. Naime, u Poslovnik je dodana odredba po kojoj su središnja tijela državne uprave uz nacrte zakona, drugih propisa i akata dužna, prilikom upućivanja u proceduru Vlade, priložiti i odgovarajuća izvješća o provedenim savjetovanjima ukoliko su takva savjetovanja bila provedena, u skladu s posebnim propisom, odnosno Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Konačno treba istaknuti da je i Poslovnik Hrvatskog sabora (Narodne novine 81/2013) u 174. članku utvrdio obvezu predlagatelju zakona da uz svaki prijedlog zakona dostavi i izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
 
Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/2015) uspostavljen je zakonodavni okvir za korištenje sustava "e-Savjetovanja", kroz odredbe članka 11. koji navodi da: "Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja." Također su izmijenjene odredbe o objavi Izvješća o provedenom savjetovanju koja su javnosti također dostupna putem portala e-Savjetovanja.

Novi zakonodavni okvir o instrumentima politike boljih propisa uspostavljen je Zakonom o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23) kojim se unapređuju instrumenti politike boljih propisa: planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka propisa, vrednovanje propisa i savjetovanje s javnošću. Uz Zakon, Uredbom o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 19/24) na cjelovit način uređuju se planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka i vrednovanje propisa te savjetovanje s javnošću, zajedno s metodologijom, pripadajućim obrascima te administrativni kapaciteti za njihovu provedbu.

Uredbom se pobliže uređuje metodološka provedba savjetovanja s javnošću, izrada izvješća o provedenom savjetovanju u kojem stručni nositelj analizira svaki zaprimljeni prijedlog i mišljenje u postupku savjetovanja te daje odgovore uz odgovarajuća obrazloženja. Propisuje se izrada i sadržaj Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću.
Postupak savjetovanja sa javnošću ujedno je definiran i posebnim zakonima (npr. Zakonom o zaštiti okoliša ili Zakonom o prostornom uređenju), te posebnim propisima u pogledu postupka procjene učinka propisa.