Procjena učinaka propisa

Slika /slike/PUP.jpg

Procjena učinaka propisa služi tijelima državne uprave odnosno stručnim nositeljima u prevenciji nedorečenih, nekvalitetnih, administrativnim preprekama opterećenih zakonskih propisa

Jedan od alata kojim se može utjecati na kvalitetu zakonodavstva je procjena učinaka propisa. Procjena učinaka propisa služi tijelima državne uprave odnosno stručnim nositeljima u prevenciji nedorečenih, nekvalitetnih, administrativnim preprekama opterećenih zakonskih propisa. Stoga je potreba za boljim, kvalitetnijim zakonodavstvom za konkurentniju Republiku Hrvatsku glavni poticaj za upotrebu procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku.

U osnovi, procjena učinaka propisa alat je kojim izvršne vlasti povećavaju kvalitetu zakonodavstva kroz otvoreno, transparentno i aktivno traženje učinkovitijih načina rješavanja problema i ostvarivanja zacrtanih ciljeva javnih politika bez stvaranja dodatnih prepreka građanima, organizacijama civilnog društva i poslovnoj zajednici uz stvaranje više pozitivnih učinaka, tj. koristi u odnosu na očekivane negativne učinke, tj. troškove.

Procjena učinaka propisa također je alat za donošenje odluka, kojim se analiziraju očekivani učinci predloženih načina rješavanja problema uz aktivnu komunikaciju rezultata donositeljima odluka. Stoga je procjena učinaka propisa prije svega podloga za donošenje informiranih odluka.

Za provedbu procjene učinaka propisa bitna su dva čimbenika: metodologija i institucionalni okvir. Metodologija procjene učinaka propisa određuje postupak i obuhvat analize očekivanih učinaka. Države samostalno prilagođavaju osnovnu metodologiju vlastitim potrebama i resursima. Institucionalni okvir određuje način provedbe i obuhvat zakonodavstva za koje je potrebna procjena učinaka propisa, a o čemu države samostalno odlučuju.

Procjena učinaka propisa u hrvatskom zakonodavstvu definirana je Zakonom o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17), kao postupak pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona kroz analizu izravnih učinaka, s ciljem odabira optimalnog zakonskog rješenja ili za poduzimanje drugih aktivnosti i mjera. Analizom izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona utvrđuju se učinci na području gospodarstva, maloga gospodarstva, tržišta rada, socijalne skrbi i mirovinskoga sustava, zdravstva, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava te zaštite tržišnog natjecanja.


Struktura procjene učinaka propisa jednostavan je logički postupak koji usmjerava proces donošenja odluka tako da se odgovara na nekoliko temeljnih pitanja:
 
  • što je zapravo problem u predmetnom razmatranju?
  • tko je sve zahvaćen predmetnim problemom?
  • zašto je nužno pokrenuti inicijativu za promjenu zakonodavstva?
  • koji se načini rješavanja problema (opcije) razmatraju?
  • koje su očekivane koristi, troškovi i rizici opcija koje se razmatraju?
  • koja je preporučena opcija za rješavanje problema i zašto?
  • kako će se preporučena opcija provoditi?
  • kako će se ostvareni učinci preporučene opcije pratiti?
  • kada će se provesti evaluacija provedbe preporučene opcije?


Procjena učinaka propisa u zakonodavnom postupku prije svega donosi više mogućnosti za odlučivanje o izboru rješenja za uočeni problem, tako što donositeljima odluka pruža:

 
  • logičku strukturu koja daje podlogu za odlučivanje;
  • daje više strukturiranih informacija i činjenica na temelju kojih je moguće vidjeti širi okvir problema, rješenja i učinaka pojedinih rješenja;
  • identificirane koristi, troškove i rizike mogućih zakonodavnih rješenja i drugih nenormativnih rješenja omogućujući tako njihovu izravnu usporedbu;
  • informacije o savjetovanju sa zainteresiranim dionicima, čineći tako zakonodavni postupak otvorenijim i transparentnijim, uz istovremeno pružanje mogućnosti da dionici otvoreno daju svoje prijedloge, komentare i sugestije;
  • odgovarajući pregled očekivanih koristi i troškova koji se mogu pojaviti omogućavajući usklađivanje s ostalim vladinim programima;
  • široku platformu za donošenje legitimne, pravedne i proporcionalne odluke jer je zakonodavan postupak otvoren, transparentan s jasnom porukom javnosti o strukturi problema, očekivanim učincima te odgovornosti za donošenje odluka u zakonodavnom postupku;
  • pomoć odgovornoj čelnoj osobi u razmišljanju o posljedicama donošenja odluka te kako će se preporučeno rješenje pratiti i evaluirati.

Možda vas zanima i...