O savjetovanjima

Jedna od temeljnih poluga suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno, općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama.

Postupak normiranja procesa savjetovanja u Republici Hrvatskoj započeo je 2009., kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine 140/09). Uz donošenje Kodeksa Vlada je istovremeno obvezala Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske da izradi Smjernice za primjenu Kodeksa i program sustavne edukacije koordinatora za savjetovanje, koje je bilo potrebno imenovati u tijelima državne uprave i uredima Vlade.

Naglašena je važnost da to budu stalno dostupne osobe koje raspolažu ključnim informacijama o postupku/prijedlogu koji je u tijeku i budu spona između zainteresirane javnosti i nadležnog tijela koje izrađuje nacrt zakona, odnosno, nacrt nekog drugog propisa ili akta. Smjernice su tiskane u studenome 2010.

Usvajanjem Kodeksa Republika Hrvatska pridružila se skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja zakona, drugih propisa i akata, a standardi i mjere koje Kodeks predviđa odnose se ponajprije na:
 

Važan korak u unaprjeđenju normativnog okvira za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ostvaren je donošenjem  Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/2013) u veljači 2013., čime su ispunjene mjere iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016. kao i mjere iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj.

Zakonom je, između ostalog, bilo predviđeno da su sva tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje, i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem.

Također, nakon provedenog savjetovanja, tijela javne vlasti bila su dužna  o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice na kojoj trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske.

Rješenja u Zakonu o pravu na pristup informacijama sukladna su Poslovniku o dopunama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine 121/2012) koji je usvojen krajem 2012., a kojim se javno savjetovanje i izvještavanje o rezultatima savjetovanja potvrđuje kao sastavni dio procesa donošenja odluka na razini Vlade Republike Hrvatske. Naime, u Poslovnik je dodana odredba po kojoj su središnja tijela državne uprave uz nacrte zakona, drugih propisa i akata dužna, prilikom upućivanja u proceduru Vlade, priložiti i odgovarajuća izvješća o provedenim savjetovanjima ukoliko su takva savjetovanja bila provedena, u skladu s posebnim propisom, odnosno Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Konačno treba istaknuti da je i Poslovnik Hrvatskog sabora (Narodne novine 81/2013) u 174. članku utvrdio obvezu predlagatelju zakona da uz svaki prijedlog zakona dostavi i izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 

Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/2015) uspostavljen je zakonodavni okvir za korištenje sustava "e-Savjetovanja", kroz odredbe članka 11. koji navodi da: "Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja."

Također su izmjenjene odredbe o objavi Izvješća o provedenom savjetovanju koja su javnosti također dostupna putem portala e-Savjetovanja.

Uz Zakon o pravu na pristup informacijama postupak savjetovanja sa javnošću definiran je i posebnim zakonima (npr. Zakonom o zaštiti okoliša ili Zakonom o prostornom uređenju),  te posebnim propisima u pogledu postupka procjene učinka propisa.
 
Zakon o procjeni učinaka propisa (NN 47/17) uređuje postupak procjene učinaka propisa, način planiranja zakonodavnih aktivnosti, tijela nadležna za postupak procjene učinaka propisa, način savjetovanja s javnošću u tom postupku te druga pitanja vezana uz postupak procjene učinaka propisa. Postupak procjene učinaka propisa je postupak pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona kroz analizu izravnih učinaka, s ciljem odabira optimalnog zakonskog rješenja ili za poduzimanje drugih aktivnosti i mjera.
 
Uz Zakon o procjeni učinaka propisa, postupak procjene učinaka propisa definiran je i Uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN 52/17).
 
Provedba savjetovanja prema posebnom propisu koji predviđa proceduru koja nije sukladna proceduri za savjetovanje s javnošću prema Zakonu o pravu na pristup informacijama mora povrh posebnih procedura uključiti i internetsko savjetovanje sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama.