Provedba savjetovanja

Time se podiže razina razumijevanja i prihvaćanja ciljeva politike, ali i uočavaju neuočene slabosti i negativni učinci javne politike koje treba na vrijeme otkloniti. Vlada se savjetuje sa zainteresiranom javnošću kako bi pri razvoju politika osigurala svoju informiranost o širokom spektru iskustava, različitih pristupa te uzima u obzir utjecaj prijedloga na različite sektore društva. Za predstavnike zainteresirane javnosti, savjetovanje predstavlja priliku da svojim znanjem, iskustvom i stručnošću utječu na javne politike u ime skupina i interesa koje zastupaju.

Djelotvorno savjetovanje donosi neke od sljedećih koristi:

 
Normativni okvir za provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u Republici Hrvatskoj određen je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13),  Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine 140/09) te Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/2015)

Zakon o pravu na pristup informacijama, to jest njegove Izmjene i dopune iz srpnja 2015, predviđa da su tijela državne uprave nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje, i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem.

Također, nakon provedenog savjetovanja, tijela državne uprave dužna su o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću na kojem trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske.

Bitno je istaknuti da se te odredbe na odgovarajući način primjenjuju i u postupku donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana ili druga pitanja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu području, odnosno na području njihove djelatnosti (uređenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna djelatnost i druge javne službe, zaštita okoliša, i drugo).

Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata usvojen je kao jedna od mjera Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije (koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 25. lipnja 2008.), sukladno ciljevima Strategije suzbijanja korupcije (Narodne novine 75/08). Kodeksom se utvrđuju opća načela, standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata državnih tijela, kojima se uređuju pitanja i zauzimaju stavovi od interesa za opću dobrobit. Savjetovanje, u smislu Kodeksa, uklapa se u širi koncept sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupcima odlučivanja.

Sudjelovanje zainteresirane javnosti, u smislu Kodeksa, obuhvaća četiri stupnja:

 

Također Kodeksom je propisano imenovanje koordinatora za savjetovanje kao kontakt osoba u svim središnjim tijelima državne uprave, odnosno uredima Vlade zaduženima za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata, s ciljem dosljednog praćenja i koordinacije postupaka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Izrada Kodeksa usklađena je s aktom Europske komisije Opća načela i minimalni standardi savjetovanja Europske komisije sa zainteresiranim dionicima (General principles and minimum standards for consultation of interested parties by the Commission, COM(2002)704), koji Europska komisija primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine, kao i s Kodeksom pozitivne prakse sudjelovanja građana u odlučivanju (Code of good practice for civil participation in the decision-making process), koji je svojom Deklaracijom podržalo Vijeće ministara Vijeća Europe 21. listopada 2009.

Širi normativni okvir za provedbu savjetovanja s javnošću obuhvaća i Zakon o procjeni učinaka propisa (NN 44/17) te Uredbu o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN 52/17). Navedenim propisima postupak savjetovanja s javnošću u sklopu procjene učinaka propisa usklađen je sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.  


Sukladno Uredbi o Uredu za zakonodavstvo (NN 63/19), Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, odgovoran je za pripremu Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i njegovo upućivanje Vladi Republike Hrvatske.