Provedba savjetovanja

Glavna svrha savjetovanja i uključivanja svih sudionika jest prikupljanje informacija o njihovim interesima, stavovima, prijedlozima i interesima  u vezi s određenom javnom politikom

Time se podiže razina razumijevanja i prihvaćanja ciljeva politike, ali i uočavaju neuočene slabosti i negativni učinci javne politike koje treba na vrijeme otkloniti. Vlada se savjetuje sa zainteresiranom javnošću kako bi pri razvoju politika osigurala svoju informiranost o širokom spektru iskustava, različitih pristupa te uzima u obzir utjecaj prijedloga na različite sektore društva. Za predstavnike zainteresirane javnosti, savjetovanje predstavlja priliku da svojim znanjem, iskustvom i stručnošću utječu na javne politike u ime skupina i interesa koje zastupaju.

Djelotvorno savjetovanje donosi neke od sljedećih koristi:
  • prikupljanje širokog spektra podataka, ideja i stručnih mišljenja
  • prostor za inovativna rješenja
  • pravodobno otkrivanje mogućih problema u provedbi propisa
  • osnaživanje građana i jačanje demokratske građanske političke kulture
 
Normativni okvir za provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u Republici Hrvatskoj određen je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/2013),  Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine 140/2009) te Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/2015)

Zakon o pravu na pristup informacijama, to jest njegove Izmjene i dopune iz srpnja 2015, predviđa da su tijela državne uprave nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje, i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem.

Također, nakon provedenog savjetovanja, tijela državne uprave dužna su o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću na kojem trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske.

Bitno je istaknuti da se te odredbe na odgovarajući način primjenjuju i u postupku donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana ili druga pitanja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu području, odnosno na području njihove djelatnosti (uređenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna djelatnost i druge javne službe, zaštita okoliša, i drugo).

Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata usvojen je kao jedna od mjera Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije (koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 25. lipnja 2008.), sukladno ciljevima Strategije suzbijanja korupcije (Narodne novine 75/08). Kodeksom se utvrđuju opća načela, standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata državnih tijela, kojima se uređuju pitanja i zauzimaju stavovi od interesa za opću dobrobit. Savjetovanje, u smislu Kodeksa, uklapa se u širi koncept sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupcima odlučivanja.

Sudjelovanje zainteresirane javnosti, u smislu Kodeksa, obuhvaća četiri stupnja:
  • Informiranje je prvi stupanj sudjelovanja zainteresirane javnosti koji razumijeva jednosmjeran proces, što znači da državna tijela informiraju građane prema svojem nahođenju ili građani dolaze do informacija na vlastitu inicijativu; za primjer toga odnosa navodi se pristup javnim aktima, službenim glasilima ("Narodnim novinama") i internetskim stranicama državnih tijela.
  • Savjetovanje, u smislu Kodeksa, dvosmjerni je proces tijekom kojeg državna tijela traže i primaju povratne informacije od građana, odnosno zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata.
  • Uključivanje podrazumijeva viši stupanj dvosmjernog procesa putem kojega su predstavnici zainteresirane javnosti aktivno uključeni u utvrđivanje javne politike, primjerice kroz članstvo u radnim skupinama za izradu zakona, drugog propisa ili akta.
  • Partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje i uzajamne odgovornosti Vlade i predstavnika zainteresirane javnosti za proces donošenja i provedbe programa, zakona, drugih propisa i akata.
 
Također Kodeksom je propisano imenovanje koordinatora za savjetovanje kao kontakt osoba u svim središnjim tijelima državne uprave, odnosno uredima Vlade zaduženima za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata, s ciljem dosljednog praćenja i koordinacije postupaka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Izrada Kodeksa usklađena je s aktom Europske komisije Opća načela i minimalni standardi savjetovanja Europske komisije sa zainteresiranim dionicima (General principles and minimum standards for consultation of interested parties by the Commission, COM(2002)704), koji Europska komisija primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine, kao i s Kodeksom pozitivne prakse sudjelovanja građana u odlučivanju (Code of good practice for civil participation in the decision-making process), koji je svojom Deklaracijom podržalo Vijeće ministara Vijeća Europe 21. listopada 2009.

U širi normativni okvir procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću spada i Zakon o procjeni učinaka propisa, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012., a cilj  mu je donošenje odluka na temelju prikupljenih relevantnih podataka koji će poslužiti kao smjernice za odabir najboljih rješenja za donošenje propisa ili za poduzimanje nenormativnih aktivnosti.

U lipnju 2012. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o provedbi postupaka procjene učinaka propisa, kojom je pobliže propisan postupak provedbe procjene učinaka propisa. Ključni ciljevi procjene učinaka propisa su poticanje suradnje i međuresorne koordinacije stručnih nositelja izrade propisa radi jednostavnijeg i bržeg integriranja zajedničkih ciljeva te jačanje transparentnosti predlaganja propisa.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, sukladno odredbama Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. – 2016. te ciljevima i mjerama Akcijskog plana  za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj prati provedbu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, te je odgovoran za pripremu Godišnjeg izvješća o provedbi Kodeksa i njegovo upućivanje Vladi Republike Hrvatske.

Izvješće za 2017. godinu pokazuje značajan napredak u provedbi Kodeksa, od njegova donošenja do danas. Prema podacima kojima raspolaže Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u 2017. je provedeno ukupno 706 savjetovanja.
To je 10% savjetovanja više u odnosu na 2016. godinu kada je provedeno 642 savjetovanja te 16% više u odnosu na 2015. kad je provedeno 608 savjetovanja. U odnosu na 2014. godinu, kada su provedena 544 javna savjetovanja, riječ je o porastu od 29%, a u usporedi s 2012. godinom kada su državna tijela provela 144 savjetovanja, 2017. godina donosi porast od čak 490%.
Tijekom 2017. godine u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću sudjelovalo je ukupno 5.821 pravnih i fizičkih osoba koje su dostavile komentar/e na nacrt zakona, drugog propisa ili akta nadležnom državnom tijelu. Ukupno je na nacrte zakona, drugih propisa i akata pristiglo 22.566 komentara.
Ono što je vidljivo iz godišnjih izvješća o provedbi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, koje od 2010. izrađuje i objavljuje Ured za udruge, jest konstantan napredak u provedbi savjetovanja, kako u povećanju broja akata koji se postavljaju na javno savjetovanje, tako i kvalitativan napredak u poštivanju standarda savjetovanja. Također primjetan je i porast broja pravnih osoba koja provode savjetovanja, uz tijela državne uprave, savjetovanja provode i komore, zavodi, agencije te druge pravne osobe.
 

Možda vas zanima i...